Danas od pušenja duhana i posljedica tog pušenja pate i umiru mnogi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od posljedica pušenja godišnje umre 5,4 milijuna ljudi, od čega 12.000 do 14.000 u Hrvatskoj. Procjena je da će do 2030. godine godišnje umirati oko 8 milijuna ljudi upravo od bolesti uzrokovanih pušenjem. Pušenje duhana vodeći je uzrok kroničnih nezaraznih bolesti poput obolijevanja od raka, dijabetesa, srčanožilnih bolesti, bolesti pluća. Pušenje je među vodećim uzročnicima prijevremene smrti, a može biti izbjegnuto – ne moramo pušiti!

Da je pušenje štetno to gotovo svi znaju, a ipak, unatoč svim tim pokazateljima i informacijama ljudi i dalje puše. Upozorenja na opasnosti koje prijete nemaju učinka na većinu pušača jer se, vjerojatno, radije odlučuju za kratkoročni užitak sada nego za izbjegavanje neugodnih posljedica koje mogu nastupiti kasnije.

Niz je razloga zašto se bolest ovisnosti o duhanu ne doživljava „teškom“ poput ostalih ovisnosti:

• pušenje duhana široko je društveno prihvaćeno ponašanje – cigarete se legalno kupuju, puši se u javnosti..
• iako dokazano uništava zdravlje, ne izaziva neposredne poremećaje u funkcioniranju mozga poput ostalih droga uključujući i alkohol – pušač ne tetura ulicom, nema halucinacije i ne vidi dvostruke slike…
• pušenje ne dovodi do asocijalnih i antisocijalnih ponašanja ako se ugrožavanje tuđeg zdravlja i onečišćenje okoline dimom ne smatra takvim ponašanjem
• pušenje, u pravilu, ne dovodi do teških društvenih i ekonomskih poremećaja i problema za pojedinca ili obitelj, ako se isključi obolijevanje, izostanci zbog bolovanja, skrb obitelji za osobu oboljelu od bolesti uzrokovane pušenjem, aktivnim ili pasivnim…

Pušenje je navika koja se vrlo lako stječe, ali se s njom vrlo teško prestaje. Pitate li ljude zašto puše unatoč svijesti o štetnosti, dobit ćete različite odgovore. No, osnova tog ponašanja je samo jedna – činjenica da su pušači ovisni o nikotinu.

Nikotin, aktivna tvar u duhanu odgovorna za učinke pušenja, vrlo brzo izaziva ovisnost. Prilikom pušenja, nikotin nakon nekoliko sekundi krvotokom dospijeva u mozak izazivajući kemijske promjene koje ubrzavaju rad srca i drugih tjelesnih funkcija. Ljudi pri tom imaju doživljavaj blage euforije, pojačane pažnje i pamćenja, smanjene napetosti i osjećaja gladi čime se može objasniti želju da se iskustvo pušenja ponovi obzirom da efekti slabe kako se smanjuje razina nikotina u krvi. Možda je kod mladih ljudi na početak pušenja i utjecao pritisak vršnjaka ili želja da se imitira odrasle, ali se vrlo brzo stvorila ovisnost tijela o nikotinu pa se, kao i kod ostalih droga, nova doza nikotina morala uzeti da bi se izbjeglo neugodno iskustvo apstinencijske krize.

Osnovna karakteristika ovisnosti je gubitak kontrole nad uzimanjem nekog sredstva. Da ste ovisni o nikotinu prepoznat ćete po tome što ne možete prestati pušiti iako ste donijeli odluku, pušite unatoč jasnim dokazima da vam škodi te imate jasne simptome apstinencijske krize ako prestanete – tjeskoba, napetost, razdražljivost, smanjena koncentracija, nesanica, glavobolja, pojačan apetit, zatvor itd. Neugoda tih simptoma potakne vas da ponovo zapalite, osjetite olakšanje i krug ovisničkog ponašanja je zatvoren – cigareta kontrolira vas, a ne vi nju.
Osim ovisnosti o nikotinu, kod pušenja je prisutna i ovisnost o samom ponašanju jer se uz pušenje vežu i različiti rituali – „bavljenje“ cigaretom, ispijanje kave, pušenje nakon jela i slično.

Mnogi bivši pušači kažu da im je prestanak pušenja bilo najteže što su u životu učinili ali, s obzirom na učinke prestanka pušenja, periode neugode navedenih simptoma isplati se „pregurati“ jer ne traju dugo i s vremenom slabe i konačno prestaju.

Brojni su razlozi zašto bi trebali prestati s pušenjem i ljudima su manje ili više poznati. Rizici koje sa sobom nosi pušenje primarno su pitanje zdravlja odnosno dobro argumentirani dokazi da pušenje vrlo štetno utječe na zdravlje i to ne samo zdravlje pluća već i cijelog organizma – srčano-žilnog sustava, dišnog, probavnog, reproduktivnog… Pušači su, dakle, skloniji obolijevati od raznih bolesti, teže se liječe, duže oporavljaju..

Zdravlje se počinje popravljati doslovno onog trenutka kada prestanete pušiti i sve je bolje što dulje ne pušite. Osim što dokazano uzrokuje brojne bolesti, pušenje produžava trajanje bolesti, otežava oporavak, smanjuje plodnost, šteti plodu i utječe na zdravlje novorođenčeta.
Neke od dokazanih dobrobiti prestanaka pušenja za zdravlje uključuju normalizaciju tlaka i pulsa unutar 20 minuta po prestanku pušenja, pad razine nikotina i ugljičnog monoksida te normalizaciju kisika u krvi 8 sati nakon prestanka, nakon 72 sata disanje je olakšano, u roku 2 do 12 tjedana poboljšava se cirkulacija i rad pluća, kretanje postaje lakše, nakon 3 do 9 mjeseci prestaju problemi s kašljem, smanjuje se učestalost infekcija dišnih puteva i poboljšava se funkcija pluća, nakon 12 mjeseci rizik od srčanih bolesti smanjuje se za 50%, nakon 5 godina smanjuje se rizik od nastanka moždanog udara, nakon 10 godina rizik od karcinoma smanjuje se za 50%, nakon 15 godina rizik obolijevanja od srčanožilnih bolesti jednak je kao i kod nepušača.

Ne treba zaboraviti ni ostale dobrobiti kojima ćete biti nagrađeni za prestanak pušenja: dah, kosa i odjeća prestaju zaudarati po dimu, zubi postaju svjetliji, desni zdravije, prsti i nokti prestaju biti žuti, koža lica izgleda zdravije, osjeti mirisa i okusa ponovo postaju normalni, ne gubite dah tijekom svakodnevnih aktivnosti (hodanje, penjanje stepenicama), ne morate tražiti specijalno ograđene prostore za pušače ili izlaziti izvan zgrade da biste zapalili, osjećaj zadovoljstva i samopouzdanja jer ste uspjeli.

Osim toga, prestanete li pušiti više nećete biti uzrok pasivnog pušenja ljudi koji vas okružuju, osobito djece. Postat ćete uzoran model ponašanja svom djetetu ali i ostalim pušačima koji žele prestati.

Iako je zdravlje najvažniji razlog za prestanak pušenja, nije zanemariva ni činjenica da je pušenje skupa navika. Količinu novca koji je „otišao u dim“ relativno je lako izračunati, no tu je i novac potreban za liječenje ili olakšavanje stanja uzrokovanih pušenjem.

Posljednjih godina, s razvijanjem svijesti o štetnosti pušenja i potrebi intenzivnije zaštite zdravlja ljudi, donesen je niz zakonskih mjera kojima se pušenje pokušava ograničiti. Danas gotovo da i nema zatvorenog javnog prostora u kojem je dozvoljeno pušenje. Pušenje postaje manje socijalno prihvatljivo što također može biti poticaj za prestanak.

Postoje osobe koje su „od prve“ vozile bicikl. Većini nam je trebalo neko vrijeme, trud i upornost. Slično je i s pušenjem. Rijetko se događa „preko noći“. Prestanak pušenja je proces, traje neko vrijeme i odvija se kroz nekoliko faza.

1. Donošenje odluke – vrijeme u kojem razmišljate o prestanku, otkrivate razloge zašto bi za vas bilo dobro prestati
2. Priprema – odlučili ste prestati, smišljate plan kako ćete provesti odluku, koji način bi za vas bio najprihvatljiviji
3. Provedba – započeli ste s novim ponašanjima koja vam pomažu da ponovo živite bez cigarete. Uzbuđeni ste zbog prestanka, ali se morate suočiti i s krizama koje su isprva češće i intenzivnije ali vremenom slabe i nestaju. Iako se od osobe do osobe dužina tog perioda razlikuje, prosječno traje šest mjeseci.
4. Održavanje – period koji nastupa otprilike šest mjeseci nakon prestanka pušenja. Život se uglavnom odvija normalno, razmišljanja o pušenju vas ne uznemiravaju previše. Rizik ovog perioda je prevelika sigurnost u kontrolu pušenja pa se dio ljudi odvaži na onu „jednu“, osobito u trenutku većeg stresa i često ponovo započnu s pušenjem.

Ukoliko ste odlučili prestati pušiti, pred vama stoje različite metode i načini na koje svoju odluku možete ostvariti.

Tri su uobičajena načina prestanka:

• 1. naglo – pušač prestaje pušiti bez prevelikih popratnih aktivnosti, prestaje „preko noći“; većina smatra da je ovo najučinkovitiji način
• 2. prvo ublažavanje nikotinske ovisnosti, a zatim potpuni prestanak pušenja – postepeno smanjivanje broja popušenih cigareta kako bi se tijelo postepeno priviklo na manju dozu nikotina, a zatim potpuni prestanak
• 3. prvo ublažavanje navike, a zatim odvikavanje od nikotina – cigareta se zamjenjuje nikotinskim nadomjeskom (nikotinske žvake, flasteri, sprej), a nakon nekog vremena bez zapaljene cigarete ukida se i nadomjestak

Različitim ljudima odgovaraju različiti načini, a put do pronalaženja pravog obično uključuje isprobavanje. Neki ljudi samostalno će krenuti u odvikavanje od pušenja, neki će potražiti stručnu pomoć u savjetovalištima ili kod svog liječnika. Odlučite li se na nikotinsku zamjensku terapiju svakako bi se trebalo savjetovati s liječnikom jer ta sredstva mogu imati nuspojave o kojima je dobro informirati se. Nekim bivšim pušačima te standardne, klasične metode nisu odgovarale, ali sa zadovoljstvom govore o „alternativnim“ metodama:

• vježbanje – smanjuje žudnju za cigaretom, a uključuje sve aktivnosti od hodanja do složenijih oblika vježbanja. Tajna je u oslobađanju endorfina u mozgu koji izazivaju efekte slične onima koje izaziva pušenje cigarete
• akupunktura – ubodi igala u određene točke na koži uravnotežuju protok energije. Točke značajne za prestanak pušenja nalaze se na ušnoj školjci pa je preporuka i masiranje tih točaka ako se osjeti žudnja za cigaretom
• hipnoterapija – uvođenje u stanje opuštenosti u kojem se daju sugestije koje olakšavaju prestanak pušenja i smanjuju želju za cigaretom
• metoda opuštanja – joga, vježbe disanja
• vitaminski i biljni pripravci – svakako pod nadzorom liječnika ili farmaceuta
• aromaterapijski pripravci – kombinacije eteričnih ulja mogu pomoći pri odvikavanju od pušenja jer ublažavaju apstinencijske simptome; također uz nadzor educirane osobe

Kako je kod prestanka pušenja, kao i kod ostalih stvari, najvažnija dobra priprema, evo nekoliko naputaka koji mogu pomoći da ustrajete i uspješno prestanete pušiti.

• Napravite popis razloga zašto želite prestati pušiti – popis razloga koji su vama bitni (zdravstveni, odgojni, financijski, estetski…) povremeno pročitajte, ojačat će vašu odlučnost i motivirati vas da ustrajete
• Opišite i analizirajte svoje navike vezane uz pušenje da biste osvijestili kada i zašto pušite. Razumijevanje motivacije pušenja olakšat će proces prestanka
• Postavite si kratkoročne ciljeve – dan, tjedan ili mjesec bez pušenja; nekim ljudima pomisao „nikada više“ može zvučati zastrašujuće
• Planirajte datum kada ćete prestati i o tome obavijestite obitelj, prijatelje, kolege. Podrška okoline jedan je od važnih čimbenika uspješnog prestanka. Bilo bi dobro da je to dan u kojem ne očekuje neka stresna događanja; isplanirajte što ćete raditi taj dan. Uklonite pepeljare, bacite cigarete
• Nemojte, bar u početku, odlaziti na mjesta gdje se puši i gdje ćete sresti pušače – netko će vas ponuditi, možda će biti obeshrabrujućih komentara
• Isplanirajte aktivnosti i ponašanja za situacije kada ćete osjećati simptome apstinencije – okružite se nepušačima, idite na mjesta gdje se ne puši, vježbajte, prošećite, popijte čašu vode, pojedite voćku
•  Računajte na to da se nećete odmah osjećati odlično, da će biti kriza ali ih prihvatite kao normalni dio procesa – sjetite se što sve dobivate prestankom pušenja
• Misli kojima biste opravdali paljenje cigarete – „ma, samo jedna…, pušenje mi je jedini porok/zadovoljstvo…, danas jesi, sutra nisi…, svi ćemo jednom umrijeti…“ i slično, zamijenite poticajnima za ustrajanje u nepušenju – „ako sam izdržao/la do sada, mogu i dalje…, isplati se nastaviti zbog…, mogu ja to…, prednosti su…“
• Prestanak pušenja gledajte kao priliku za novi početak, razvoj novih, prihvatljivijih, korisnijih navika – usmjerite energiju na učenje o zdravoj prehrani, krenite na rekreaciju ili se bavite hobijima koje ste zanemarili ili ste željeli a niste imali prilike; možda u susjedstvu postoji netko kome možete pomoći, raspitajte se o radu u humanitarnim udrugama ili volontiranju
• Osjećate li da nećete izdržati, možete sami sa sobom sklopiti dogovor – odgodite paljenje cigarete za 10 – 15 minuta, odgodite paljenje dok ne stignete do nekog mjesta, odgodite paljenje dok se ne dogodi nešto… Sjetite se da se ništa strašno neće dogoditi ako ne zapalite neko vrijeme – cijelu noć spavate i ne zapalite cigaretu, znači vaše tijelo to ipak može izdržati…
• Vodite dnevnik, bilježite svoja ponašanja, misli i osjećaje tijekom prestanka
• Ukoliko ste odlučili smanjivati broj cigareta možete pokušati i nešto od sljedećeg: nemojte uvlačiti dim upaljene cigarete; odložite cigaretu između dva „dima“; nemojte kupovati više pakiranja cigareta odjednom; nemojte pušiti na radnom mjestu, u dnevnom boravku i slično; unaprijed odlučite koliko ćete cigareta popušiti u danu; umjesto cigarete, neposredno nakon jela operite zube

Ako ste, čitajući ovo, pomislili: „Da, ali nije TO – TO…“ sjetite se da TO upravo i želite promijeniti. Staru naviku želite zamijeniti novom. Dajte priliku sebi i novim navikama. Ukoliko niste sigurni da možete samostalno „odraditi“ prestanak pušenja, raspitajte se o savjetovalištima i potražite profesionalnu pomoć.

„Prestati pušiti?! Pa to je bar lako, ja sam to učinio već stotinu puta!“ govorio je, navodno, Mark Twain

Treba otvoreno reći da se prestanak pušenja često odvija kroz nekoliko pokušaja ali to onog tko želi prestati ne bi trebalo obeshrabriti. Iskustva brojnih ljudi koji su se riješili ovisnosti govore da je moguće i da se isplati biti uporan i ne odustati. Onaj tko odluči prestati pušiti nije planirao odustati i zato ne bi trebao odustati od ponovnog planiranja da prestane.