Ova velika porodica zimzelenih drvenastih biljaka, borovice, tuja i čempresa široko je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj, ali ponajviše na Jadranu.

Za čemprese je karakteristično da rastu brzo, ne podnose velike hladnoće i preferiraju vlažna područja.

Proizvode velike količine peluda koja je u kontinentalnim krajevima prisutna najčešće od veljače do kraja lipnja, a na Jadranu se u zraku zadržava kroz cijelu godinu.

Autohtone vrste jasena u Hrvatskoj su poljski jasen, gorski jasen i crni jasen, a zanimljivo je kako ovo drveće zapravo pripada porodici maslina.

Jasen je specifičan i po cvatu prepoznatljivog i vrlo intenzivnog mirisa, stoga ih osim vjetra oprašuju i kukci koji su tim mirisom privučeni.

Iako pelud jasena rijetko doseže visoke koncentracije, oprez nije naodmet ijekom ožujka, travnja i svibnja, kada jasen istodobno lista i cvate.

Grab je bjelogorično drvo kojemu najviše odgovaraju brežuljkasti predjeli.

Često ga se nalazi u šumama diljem Hrvatske, a u hortikulturi se koristi kao ukrasno drvo.

Zanimljivo je da ne raste na poplavnim područjima i u blizini voda stajaćica, dok mraz i hladnoću dobro podnosi.

Pelud je umjerene alergenosti, a u zraku se uobičajeno pojavljuje krajem ožujka i početkom travnja, uglavnom bez visokih koncentracija.

Obično je rasprostranjena po vlažnim i svjetlim krajevima u kojima pronalazi dovoljno vode i mineralnih soli.

Često je drvo u parkovima, jer izlučuje tvari koje uništavaju štetne mikroorganizme u zraku,

ali ipak treba znati da je njena pelud alergena te da je u zraku prisutana od veljače do travnja.

Iako se breza učestalo koristi kao ukrasno drvo u gradovima, a uz to je izrazito prilagodljiva i rasprostranjena, ne smije se smetnuti s uma kako je njen pelud najalergeniji u skupini drveća.

Koncentracije peludi najviše su u razdoblju cvata, krajem ožujka i početkom travnja.

Pelud se u zraku u nižim koncentracijama može zadržati sve do kraja svibnja, ovisno o meteorološkim prilikama.

Jednako dobro uspijeva u primorskim i kontinentalnim dijelovima naše zemlje.

Uzgaja se ponajviše zbog vrijednosti drveta i jestivog ploda koji nam daje veliku količinu energije.

Najveće koncentracije peludi u zraku pojavljuju se tijekom proljeća, od veljače do travnja.

Ovo drvo je po mnogim uvjerenjima sinonim čvrstoće, snage i otpornosti, stoga niti ne čudi što ga mnogi smatraju svojevrsnim vladarom šume. Inače, hrast odlično podnosi i zagađenja pa ga se često može vidjeti i u urbanim sredinama. Njegov je pelud umjerenog alergijskog potencijala, a s obzirom na rasprostranjenost hrasta prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Najveća koncentracija peludi je tijekom cvata, odnosno u travnju i svibnju.

Ovo bjelogorično drvo raste uglavnom u nizinskim šumama, uz močvare, potoke i rijeke. Joha je relativno kratkog životnog vijeka, a zanimljivo je da živi u simbiozi s bakterijama, zbog koje su na korijenju prisutne crvene kvržice koje na sebe vežu dušik i tako obogaćuju tlo. Pelud johe izrazito je alergen, a u zraku se pojavljuje kroz veljaču i ožujak te ga se može smatrati vjesnikom peludnih alergija.

Obično je rasprostranjena po vlažnim i svijetlim krajevima u kojima pronalazi dovoljno vode i mineralnih soli. Često je drvo u parkovima, jer izlučuje tvari koje uništavaju štetne mikroorganizme u zraku, ali ipak treba znati da je njena pelud alergena te da je u zraku prisutna od veljače do travnja.

Zbog atraktivnog izgleda i visoke otpornosti, često ga se može vidjeti u urbanim okruženjima. U novije se vrijeme alergijama na pelud platana pridaje sve veća pozornost, a pojačan oprez nije naodmet krajem ožujka i tijekom travnja kada platana cvate te pelud u kratkom razdoblju doseže visoku koncentraciju.