Blog

Vijesti

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TUBERKULOZE

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TUBERKULOZE

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka, na dan kada je 1882. godine Robert Koch obznanio otkriće uzročnika tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, za koje je dobio i Nobelovu nagradu za medicinu.
Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze 24. ožujka Svjetska zdravstvena organizacija želi nas podsjetiti na zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice koje nastaju zbog tuberkuloze kao zarazne bolesti proširene u cijelom svijetu.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze ove godine obilježava se pod sloganom „Da! Možemo zaustaviti tuberkulozu!”

Tuberkuloza

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana jednom od mikobakterija iz Mycobacterium (M.) tuberculosis kompleksa. Iako tipično zahvaća pluća (plućna tuberkuloza), tuberkuloza može zahvatiti bilo koji organ (izvanplućna tuberkuloza).

Uzročnik tuberkuloze

Tuberkulozu u ljudi uzrokuju članovi M. tuberculosis kompleksa koji obuhvaća: M. tuberculosis, M. africanum, M. canettii, M. bovis, M. caprae, M. microti, M. pinnipedii, M. orygis, M. suricattae i M. mungi. Premda svi oni mogu uzrokovati tuberkulozu, najvažniji uzročnik je M. tuberculosis.

Prijenos tuberkuloze

Izvor infekcije je bolesnik koji ima plućnu tuberkulozu ili tuberkulozu larinksa, i to samo ukoliko ima zarazni oblik. Ostali klinički oblici tuberkuloze, koja može zahvatiti različite organe, nisu zarazni.
Zdrava osoba zarazi se udisanjem aerosola stvorenog najčešće kašljanjem, kihanjem ili pjevanjem oboljeloga koji tim putem izlučuje bacile tuberkuloze.

Od svih inficiranih osoba samo oko 10% razvije bolest tijekom života, i to 5 % tijekom prvih dviju godina nakon infekcije, a drugih 5% najčešće u starijoj životnoj dobi.

Latentna tuberkulozna infekcija može godinama perzistirati u zdravoj osobi kod koje odgovarajuća imunost onemogućuje razvoj aktivne tuberkuloze. Međutim, ako obrambeni mehanizmi oslabe može doći do razvoja bolesti.

Čimbenici koji povećavaju rizik obolijevanja od tuberkuloze
1. Imonusupresija
2. Zloćudne novotvorine
3. Gastrektomija
4. Premosnica crijeva
5. Silikoza
6. Kronično zatajenje bubrega/hemodijaliza
7. Dijabetes melitus
8. Pušenje
9. Alkoholizam
10. Neuhranjenost
11. Dob ˂5 godina
12. Plućne fibrozne lezije

Simptomi tuberkuloze

Respiratorni:

• kašalj dulji od 3 tjedna
• bol u prsnom košu
• iskašljavanje krvi

Opći:

• noćno znojenje
• gubitak na težini
• trajni umor
• vrućica (najčešće blago povišena, ali dugotrajna i iscrpljujuća)
• gubitak apetita
Kod izvanplućne tuberkuloze simptomi bolesti ovise o sijelu bolesti.

Dijagnostika tuberkuloze

• anamneza i klinički pregled
• RTG pluća i prsnog koša
• kožni testovi i krvne pretrage:
Tuberkulinsko kožno testiranje (PPD) test
Quantiferon test (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test)
• mikroskopske pretrage i kultivacija:
Pravi dokaz aktivne tuberkuloze je izolacija Mycobacterium tuberculosis iz bolesničkog materijala (iskašljaja, aspirata bronha, urina, krvi i dr.) direktno mikroskopski i/ili kultivacijom. Kultivacija na tekućim podlogama zlatni je standard dijagnostike tuberkuloze.
• molekularna dijagnostika (PCR)

Liječenje tuberkuloze

Liječenje tuberkuloze provodi se u trajanju 6 mjeseci točno određenom kombinacijom antituberkulotika. Najčešće korišteni antituberkulotici su izoniazid, rifampicin, pirazinamid, etambutol i streptomicin. Liječenje započinje na bolničkom izolacijskom odjelu i traje sve dok se u iskašljaju izlučuju bacili tuberkuloze, a terapija se nastavlja i nakon otpusta pacijenata iz bolnice.

Cijepljenje protiv tuberkuloze

Cijepljenje protiv tuberkuloze je u Programu obaveznog cijepljenja i provodi se u novorođene djece (obično u rodilištu), odnosno u djece do navršene prve godine života. Štiti djecu od teških oblika tuberkuloze (tuberkuloznog meningitisa i diseminiranih oblika tuberkuloze). Cijepljenje ne sprečava infekciju nakon izlaganja M. tuberculosis niti sprečava aktivaciju latentne tuberkuloze.

Tuberkuloza u svijetu

Oboljelih od tuberkuloze ima u svim zemljama svijeta, no ipak najviše oboljelih živi u zemljama Azije i Afrike južno od Sahare (Bangladeš, Filipini, Indija, Indonezija Južna Afrika, Kina, Nigerija, Pakistan, Demokratska republika Kongo).

Incidencija tuberkuloze u svijetu, 2023. (izvor: WHO)

Tuberkuloza u Hrvatskoj

Prijave aktivne tuberkuloze svih organa u Hrvatskoj od 1986. do 2023. godine (izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2023. godinu)

Godina Novooboljeli Incidencija na 100.000
1986. 3.355 72,0
1987. 3.326 71,0
1988. 2.973 64,0
1989. 2.861 61,0
1990. 2.576 55,0
1991. 2.158 45,0
1992. * 2.189 46,0
1993. * 2.279 48,0
1994. * 2.217 46,0
1995. * 2.114 44,0
1996. * 2.174 45,0
1997. * 2.054 43,0
1998. * 2.118 44,0
1999. * 1.770 37,0
2000. * 1.630 36,0
2001. * 1.505 34,0
2002. * 1.470 33,0
2003. * 1.494 34,0
2004. * 1.297 29,0
2005. * 1.144 26,0
2006. * 1.135 26,0
2007. * 981 22,0
2008. * 1.016 23,0
2009. * 864 20,0
2010. * 768 17,0
2011. * 679 15,0
2012. 556 13,0
2013. * 501 12,0
2014. * 449 10,0
2015. 448 10,0
2016. 464 11,1
2017. 377 9,2
2018. 372 9,1
2019. 305 7,5
2020. 198 4,9
2021. 175 4,5
2022. 216 5,6
2023. 266 6,9

Tuberkuloza u BBŽ

Broj novooboljelih od tuberkuloze u BBŽ u desetogodišnjem razdoblju od 2015. do 2024. godine

Godina Novooboljeli
2015. 21
2016. 22
2017. 6
2018. 12
2019. 6
2020. 9
2021. 2
2022. 8
2023. 7
2024. 10

Broj oboljelih na 100.000 stanovnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 2024. godini bio je 9,78. Trajno opadanje broja oboljelih koje je bilo registrirano prethodnih godina u BBŽ je u fazi stagnacije.
Od 10 oboljelih osoba u 2024. godini kod jedne osobe dijagnosticirana je višestruko rezistentna tuberkuloza (MDR-TB) koja je veliki javnozdravstveni problem jer je uspjeh njenog liječenja znatno niži.
Najteži oblik tuberkuloze je XDR-TB, ekstremno rezistentna tuberkuloza koja za sada u Republici Hrvatskoj, pa tako ni u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na sreću nije zabilježena.

Podijeli ili printaj!