Hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom uzrokuju hantavirusi. U Hrvatskoj se pojavljuju dva tipa hantavirusa: Puumala i Dobrava.

Glodavci su rezervoari hantavirusa, tj. virus se u njima razmnožava, ali ne uzrokuje nikakve simptome bolesti. Najčešći rezervoari hantavirusa u Hrvatskoj su: šumska voluharica, žutogrli šumski miš, prugasti poljski miš i obični šumski miš.

Hantavirusi se prenose u direktom kontaktu s mišolikim glodavcima ili njihovim izlučevinama, odnosno udisanjem prašine ili aerosola inficiranog izlučevinama glodavaca (mokraća, izmet, slina). Prijenos s čovjeka na čovjeka nije dokazan kod europskih hantavirusa.

Bolest se često javlja u epidemijama, nakon blage zime koja pogoduje najezdi glodavaca. U takvim godinama pojavljuje se veći broj oboljelih te se nazivaju mišjim godinama.

Najčešće obolijevaju ljudi koji puno borave u prirodi kao što su šumski radnici, izletnici, poljoprivrednici, vojnici. Ne smije se zanemariti ni mogućnost infekcije u zatvorenim prostorima u kojima borave glodavci (podrumi, tavani, garaže, šupe, štale) gdje može biti visoka koncentracija virusa u prašini.

Inkubacija bolesti iznosi 3 do 45 dana, no obično traje od jednog do dva tjedna.

Tijek bolesti obično se dijeli u pet faza:

1. 1. Febrilna faza počinje naglo s visokom temperaturom, zimicama i tresavicama. Prisutna je i glavobolja, bolovi u mišićima, osobito u lumbalnom području, hiperemija konjunktiva, lica i vrata. Ova faza traje tri do sedam dana.
2. 2. Hipotenzivna faza traje jedan do dva dana. Karakterizira ju pad krvnog tlaka i početno zatajenje bubrega. U blažim oblicima bolesti ova faza se ne registrira.
3. 3. Oligurijska faza nastupa početkom drugog tjedna bolesti. Prisutno je zatajenje bubrega s oligurijom (smanjeno mokrenje) sve do anurije (izostanak mokrenja), a pojavljuju se i hemoragije (krvarenja). Zbog poremećaja ravnoteže tekućine i elektrolita nastupaju oštećenja središnjeg živčanog sustava (dezorijentacija, somnolencija, epileptični napadaji) i pluća (pleuralni izljev, plućni edem).
4. 4. Poliurijska faza karakterizirana je izlučivanjem velikih količina urina (do 12 litara u 24 sata). Može potrajati i dva tjedna.
5. 5. Rekonvalescentnu fazu obilježava normalizacija krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Izlječenje je obično potpuno.

Smrtni ishodi zabilježeni su u oko 0.1% do 0.4% slučajeva infekcije s Puumala virusom, a kod Dobrava virusa smrtnost je do 12%.

Liječenje je simptomatsko.

Ne sjediti i ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Ako planirate boraviti duže u prirodi teren je potrebno očistiti od niskog raslinja.
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
Prije konzumacije jela i pića te pušenja dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora ili lokava!
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
Potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-tak m od kuće.
Redovito provodite deratizaciju u kući i neposredno oko kuće.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora ili prostora u kojima su uočeni glodavci ili njihovi tragovi obavite uz što manje podizanja prašine. Nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca. Primijenite vlažno čišćenje (mokrom krpom) i klorni ili alkoholni dezinficijens. Pri tome koristite zaštitnu masku preko nosa i usta i gumene rukavice te otvorite prozore i vrata.

Broj oboljelih od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u BBŽ u desetogodišnjem razdoblju od 2016. do 15.05.2025.